Voditeljka Dušica Jakovljević posljednjih dana privlači veliku pažnju javnosti zbog izgleda njenog nosa, što je pokrenulo niz komentara i pitanja. Njeni izjavi i medijski izvještaji pokazuju da iza svega stoje ne samo estetske želje, nego i ozbiljni zdravstveni razlozi. Evo šta se sa pouzdanih izvora zna i na što bi publika trebalo da obrati pažnju.
Šta se zna iz izjava i izvora
- Broj operacija i razlog
Dušica je potvrdila da je do sada imala šest operacija nosa, a sada se sprema za sedmu.
Prva operacija bila je zbog devijacije septuma i problema sa sinusima, koji su ometali disanje. Kasnije je željela i estetske promjene. - Zašto nije zadovoljna trenutnim rezultatom
Dušica kaže da joj je nos “pao” nakon jedne od poslednjih operacija i da to značajno utiče na njen osjećaj.
Dodaje da je godinama radila razne intervencije, ali da je sada došlo vrijeme za korekciju jer je smetnja postala izraženija. - Reakcije javnosti
Na društvenim mrežama su se pojavili slično zabrinuti i kritični komentari: da je nos “deformisan”, “kriv”, neadekvatno uređen, te da bi trebalo promijeniti doktora.
Dušica je odgovorila na takve komentare, poručivši da je svjesna što ljudi kažu, ali da joj je važnije da riješi zdravstvenu procjenu i funkcionalnost prije nego estetiku. - Planovi za budućnost
Planirano je da se zahvat izvrši u periodu koji odgovara njenim profesionalnim obavezama, kako bi se oporavak uskladio sa snimanjem i drugim javnim aktivnostima.
Ističe da nakon ove korekcije planira da se posveti i drugim stvarima, što implicira da se radi o postepenom pristupu u estetskom i zdravstvenom oblikovanju.
Zašto ovaj slučaj ima širi značaj
- Zdravlje iznad estetike: Operacije nosa često se povezuju samo s željom za ljepšim izgledom, ali devijacija septuma, problemi sa sinusima i otežano disanje pokazuju važnost funkcionalnog aspekta.
- Psihološki utjecaj: Kritike i komentari, posebno javni i često agresivni, mogu imati psihološke posljedice. Osjećaj da izgled “nije dobar” može povećati pritisak, nesigurnost i nesiguran odnos prema sopstvenom tijelu.
- Transparentnost i informisanost: Kada javne osobe govore otvoreno o estetskim i medicinskim zahvatima, to može pomoći da se smanji stigma, ali i da se podigne svijest o važnosti izbora kliničkih ustanova, stručnosti hirurga, pravilnog oporavka i realnih očekivanja.
Savjeti za one koji razmišljaju o sličnim zahvatima
- Prije odluke, konsultovati stručnjaka ORL‑hirurga i plastičnog hirurga, koji imaju iskustva u kombinovanim operacijama (funkcionalna + estetska).
- Informisati se o oporavku, mogućim komplikacijama, vremenu rehabilitacije i uticaju na disanje.
- Razmotriti više mišljenja — dobro je čuti od više stručnjaka prije nego se odluči na zahvat.
- Psihička priprema — očekivanja vs realnost: estetski zahvati mogu pomoći, ali je važno razumjeti da operacija ima svoje granice, naročito kod promjena koje zahtijevaju duga oporavka ili više korekcija.
Zaključak
Slučaj Dušice Jakovljević pokazuje da je estetska kirurgija više od “popravljanja izgleda” — ona može biti i stvar olakšanja, samopouzdanja, ali i izazov kada rezultat ne bude savršen. Javna ličnost koja progovara o takvim problemima može pomoći u razbijanju tabua, ali i dati primjer da je prihvatljivo tražiti promjene, ako one služe zdravlju i unutrašnjem osjećaju vlastite vrijednosti.
