Milo Đukanović u Sarajevu: Zapadni Balkan je danas bliži devedesetima nego Evropskoj uniji
Bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović održao je danas, 19. maja, predavanje na Fakultetu političkih nauka (FPN) u Sarajevu, na temu „Regionalni odnosi i geopolitički izazovi na Zapadnom Balkanu“. Sala je bila ispunjena do posljednjeg mjesta, a skup su pozdravili i član Predsjedništva BiH Željko Komšić te ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković.
Dekan FPN-a Sead Turčalo bio je moderator događaja, a Konaković i Komšić izrazili su poštovanje prema Đukanoviću, ističući njegovu političku mudrost i iskustvo. Komšić je kazao kako se nada da će Đukanović, sada kada više nije na funkciji, moći slobodnije govoriti o temama o kojima je ranije morao šutjeti.
“EU kao pokretna meta”
U svom izlaganju Đukanović je poručio da je Evropa danas u najkompleksnijoj situaciji još od Drugog svjetskog rata, te upozorio da je alarmantno koliko jedan lider u EU može blokirati odluke koje podržavaju sve ostale članice. Kazao je da je EU oslabljena u globalnim odnosima, bez značajnijeg utjecaja među „velikim igračima“.
— Zapadni Balkan je danas dalje od Brisela nego prije deset godina. Brisel nam je svima cilj, ali sve više izgleda kao pokretna meta koja se neprestano udaljava — istakao je Đukanović.
Naveo je kako rat u Ukrajini jeste oživio temu proširenja, ali i da se postavlja pitanje da li bi EU zaista prihvatila zemlje Zapadnog Balkana, čak i ako one ispune sve kriterije.
Kritika velikosrpskog nacionalizma i „Srpskog sveta“
Govoreći o devedesetim, Đukanović je istakao da Crna Gora nije bila spremna za raspad Jugoslavije, jer je bila opijena jugoslovenskim idealizmom i doživjela smjenu vlasti bez političkog iskustva. Kao mlad premijer, priznao je greške iz tog vremena, ali i naglasio da se Crna Gora brzo distancirala od nacionalističkih zabluda.
— Ispod paravana „odbrane Jugoslavije“, zapravo se krio velikosrpski nacionalizam, a JNA je bila zloupotrijebljena za njegove ciljeve — rekao je.
Posebno je upozorio na projekt “Srpski svet”, koji je nazvao ljepše upakovanim nastavkom ideje Velike Srbije, nazivajući ga „kancerogenim“ za Crnu Goru. Dodao je da ni inicijativa Otvoreni Balkan nije bila nevina, već pokušaj institucionalizacije srpsko-albanske dominacije u regionu.
O Srbiji, BiH i odgovornosti regije
Đukanović je kazao da Srbija, kao najveća zemlja regiona, ima potencijal da bude stabilizacijski faktor, ali da to ne može biti sve dok u njoj preživljava nacionalistička ideologija iz Miloševićevog vremena.
BiH je, prema njegovim riječima, bila najveća žrtva retrogradnih nacionalizama, a svaki oblik nacionalizma na Balkanu ocijenio je kao osvajački i time genocidni.
— Nisu ljudi u Srebrenici ubijani zbog korupcije, već zbog ideologije. Neki koji ne razumiju Balkan pokušavaju sve objasniti kroz korupciju, ali ovdje su stvari mnogo dublje i opasnije — naglasio je.
Poruka studentima i politički oproštaj
Na kraju, Đukanović je istakao da je okončao svoju političku karijeru, da mu je savjest mirna i da sada govori isključivo kao građanin s iskustvom.
— Danas sam samo neko ko želi podijeliti ono što je vidio, proživio i razumio – dopadalo se to nekome ili ne — rekao je.
Zaključio je da Zapadni Balkan više nije među prioritetima svjetskih sila kao nekada, te da će konačnu sudbinu regije odrediti same zemlje Balkana, posebno Bosna i Hercegovina.
