Kompletan sadržaj non-papera Francuske i Njemačke o situaciji u Bosni i Hercegovini
Nakon vijesti od prije nekoliko dana da su Francuska i Njemačka uputile „non-paper“ članicama Evropske unije, a u kojem se poziva na diplomatsku i političku akciju u Bosni i Hercegovini, donosimo cjelokupan sadržaj tog dokumenta.
U ovom dokumentu, koji su u optjecaj pustile Francuska i Njemačka, poziva se na političku izolaciju rukovodstva Republike Srpske, kao i na uvođenje sankcija – entitetu RS finansijskih, a političkih onima koji izbjegavaju pravdu. Sve navedene mjere predlažu se na nivou EU.
Zanimljivo je da se na djelovanje poziva i visoki predstavnik Christian Schmidt.
Dokument je datiran na 12. maj i nosi naziv „Odgovori na napade Republike Srpske na ustavni poredak BiH“.
Sadržaj i prijedlozi iz non-papera jasno pokazuju zašto je izazvao burne reakcije u Srbiji, gdje je tim povodom jutros održana sjednica Savjeta za nacionalnu bezbjednost. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić tom prilikom je prisutne upoznao sa sadržajem dokumenta.
U nastavku donosimo integralni prijevod sadržaja:
„Francuska i Njemačka cirkulirale su non paper prema svim zemljama članicama Evropske unije u kojem su sadržane informacije o situaciji u BiH i potrebi da se uvedu ili u onim zemljama koje su to već učinile da se pooštre sankcije Miloradu Dodiku, predsjedniku RS i bjeguncu od bh. pravosuđa, saznaje Raport iz izvora u Briselu.
U dokumentu se sve članice Evropske unije motiviraju da uvedu pojedinačne sankcije Dodiku, ali i da ponovo na nivou EU razmotre uvođenje EU sankcija.
Dokument je izrađen u kontekstu zaključaka Političkog i sigurnosnog komiteta (PSC), dogovorenih 26. marta 2025. godine, koji otvaraju prostor za dalji angažman država članica EU u vezi s aktuelnom ustavnom krizom u BiH. Cilj dokumenta je olakšati raspravu o odgovoru EU na napade entiteta RS na ustavni poredak Bosne i Hercegovine.
OBRAZLOŽENJE
Trenutna ustavna kriza u Bosni i Hercegovini predstavlja najozbiljniji izazov suverenitetu, jedinstvu te funkcionalnom i teritorijalnom integritetu države od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma prije 30 godina.
Radnje i pravni akti koje je entitet RS proveo nakon izricanja prvostepene presude predsjedniku RS Miloradu Dodiku 26. februara 2025. godine predstavljaju direktne napade na ustavni poredak BiH:
Odluka o mjerama prema neustavnim odlukama institucija BiH (26. februar 2025.)
Zakon o VSTV-u RS (27. februar 2025.)
Zakon o zabrani djelovanja institucija BiH u RS (Sud BiH, Tužilaštvo BiH, SIPA)
Izmjene Krivičnog zakona RS
Zakon o registru i transparentnosti nevladinih organizacija
Nacrt Ustava RS (13. mart 2025.)
Zakon o zaštiti ustavnog poretka RS
Evropska unija i njene članice su oštro osudile ove poteze, ističući kako predstavljaju prijetnju institucijama BiH i osnovnim slobodama građana. Ovi akti proturječe obavezama koje je BiH preuzela na evropskom putu, posebno nakon otvaranja pristupnih pregovora.
CILJ
Lokalna odgovornost za mirno rješavanje krize ostaje ključna. Vlasti u BiH moraju upravljati situacijom, dok vanjski uticaji trebaju biti ograničeni.
Cilj EU ostaje podrška suverenoj, stabilnoj, funkcionalnoj i evropskoj BiH, koja poštuje vladavinu prava, demokratske vrijednosti i evropske standarde.
Neposredni cilj: Poništavanje neustavnih zakona i povlačenje nacrta novog ustava RS.
Trajni cilj: Potpuni i nepovratni povratak RS u ustavni okvir BiH, funkcionalno sudjelovanje predstavnika RS u državnim institucijama i provođenje preporuka EU iz 2022. godine.
SLJEDEĆI KORACI
1. Finansijska podrška
- Obustava svih projekata iz Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF) koji direktno ili indirektno koriste RS.
- Istražiti mogućnost obustave dvaju već zaustavljenih projekata.
- EU da se obrati Svjetskoj banci i drugim finansijskim institucijama s ciljem usklađivanja pristupa.
- Obustava bilateralne finansijske pomoći projektima korisnim za RS.
2. Sankcije
- EU treba razmotriti primjenu postojećeg okvira za sankcije (Odluka 2011/173/ZVSP), s ciljem uvođenja mjera protiv odgovornih pojedinaca.
- Očekuju se prijedlozi visokog predstavnika EU.
- Ako izostane konsenzus, razmotriti nacionalne mjere: zabrane putovanja, zamrzavanje imovine itd. One trebaju biti privremene i koordinirane među članicama EU.
3. Proširenje
- EU i njene članice treba da naglase kako potezi RS nisu u skladu s evropskim putem BiH.
- Napredak BiH u procesu pristupanja EU biće uslovljen implementacijom 14 prioriteta iz preporuke Evropske komisije (2022).
- Pojačati javnu komunikaciju o koristima evropskih integracija.
4. Kontakti s dužnosnicima RS
- Poruke upućene dužnosnicima RS i SNSD-a trebaju upozoriti na rizike nastavka neustavnog kursa.
- EU ostaje otvorena za dijalog i deeskalaciju čim dođe do promjene kursa.
- Angažman s opozicijom i civilnim društvom treba biti pojačan.
- Prekinuti kontakte na visokom nivou s osuđenim ili optuženim dužnosnicima RS (npr. Milorad Dodik, Nenad Stevandić, Radovan Višković).
