Srčani udar je ozbiljno i potencijalno smrtonosno stanje koje nastupa kada je protok krvi u dijelu srčanog mišića blokiran. Iako se često javlja iznenada, postoje znakovi upozorenja koje ne treba ignorisati – i brza reakcija može spasiti život.
Koji su simptomi srčanog udara?
Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i kardiologa, najčešći simptomi srčanog udara uključuju:
- Intenzivan bol ili pritisak u grudima (često traje duže od 30 minuta)
- Bol koji se širi u ruke, vrat, leđa ili vilicu
- Otežano disanje
- Znojenje, mučnina i vrtoglavica
- Iznenadan osjećaj slabosti ili gubitka svijesti
Ako primijetite ove simptome kod sebe ili nekog drugog, odmah pozovite hitnu pomoć (npr. 194 u Srbiji ili 112 u EU). Pravovremena medicinska intervencija ključna je za oporavak.
Šta uraditi dok čekate hitnu pomoć
Dok čekate dolazak medicinske ekipe:
- Pokušajte ostati mirni i mirno disati
- Sjednite ili lezite i pokušajte ostati što mirniji
- Ako vam je ljekar ranije preporučio aspirin, i imate ga kod sebe, uzmite ga (jer može pomoći u razgradnji ugrušaka)*
- Ne vozite sami do bolnice – uvijek pozovite stručnu pomoć
*Uzimanje aspirina treba isključivo slijediti savjet liječnika ili hitne službe.
⚠️ Napomena o „kašljanju tokom srčanog udara“ (tzv. cough CPR)
Na internetu kruži savjet da osoba koja doživljava srčani udar treba „jako kašljati u redovnim razmacima“ kako bi se održala cirkulacija. Međutim, stručnjaci iz Američkog udruženja za srce (AHA) i drugih zdravstvenih tijela ne preporučuju ovu tehniku u vanbolničkim uslovima.
Ova metoda (poznata kao cough CPR) primjenjiva je isključivo u kontroliranim bolničkim uvjetima i pod nadzorom ljekara. U stvarnosti, kašalj neće zamijeniti prvu pomoć, defibrilator ni medicinsku intervenciju.
Prevencija je najvažnija
Prema podacima zdravstvenih ustanova, u Srbiji svake godine srčani udar doživi oko 10.000 ljudi, najčešće muškarci stariji od 40 godina.
Kako biste smanjili rizik od kardiovaskularnih bolesti, preporučuju se sljedeće mjere:
- Redovne kontrole krvnog pritiska i nivoa holesterola
- Zdrava ishrana bogata voćem, povrćem i cjelovitim žitaricama
- Održavanje zdrave tjelesne težine
- Redovna fizička aktivnost
- Prestanak pušenja i umjeren unos alkohola
- Upravljanje stresom
Zaključak
Srčani udar često ne daje drugu šansu – zato je važno znati simptome i pravilno reagovati. Brza reakcija, pozivanje hitne pomoći i znanje o preventivnim mjerama mogu napraviti ključnu razliku.
Ne čekajte da bude kasno – vaše srce zaslužuje pažnju, svakog dana.
