Dvadeset je godina Branko Pašiček radio u Njemačkoj, prvo na poslovima zavarivača, pa na montažama, zatim kao šef gradilišta, po 250 do 300 sati mjesečno. Primao je plaću od oko 2000 eura. Međutim, kad je dobio izračun uoči umirovljenja, nemalo se iznenadio jer zaslužena mirovina nakon ukupno 40 godina radnog staža iznosila je samo 250 eura!
Radio je, naime, za hrvatskog poslodavca kao tzv. upućeni ili izaslani (detaširani) radnik. To su radnici koje poslodavac upućuje na rad u drugu državu privremeno, najdulje na 24 mjeseca, kako bi obavili posao koji je poslodavac ugovorio s inozemnim partnerom. Upućenim radnicima poslodavac u matičnoj zemlji isplaćuje plaću i sva davanja na nju, s tim da im neto plaća ne smije biti niža od minimalne plaće u zemlji u kojoj rade. Pašiček je primao plaću u visini najmanje njemačke satnice, no ostalo je prostora za kreativnost domaćih poslodavaca na domaćem terenu pa je sve vrijeme bio prijavljen na hrvatski minimalac.
– Pretpostavljao sam da će mi mirovina biti negdje između 500 i 700 eura, ovo nisam mogao ni sanjati – govori B. Pašiček.
To što mu se dogodilo događa se, nažalost, brojnim hrvatskim radnicima. Pojašnjenja radi, valja reći da je Pašiček na detašmanu bio puno dulje od 24 mjeseca zato što se u Njemačkoj nikad nije ostajalo dulje od šest mjeseci u komadu, nakon čega bi radnik tri mjeseca provodio kod kuće, pa iznova. Osim toga, tvrtka za koju je radio tijekom godina mijenjala je organizacijske oblike i vlasničku strukturu pa je formalno bio upućivan na rad od više različitih pravnih osoba.
– Nažalost, masa radnika tek pri odlasku u mirovinu spozna da im poslodavac nije uplaćivao sve kako je trebao, nego samo za minimalac. U ovakvom slučaju jedino preostaje da si ljudi od svojih primanja uplaćuju neko životno osiguranje ili treći stup – govori Ana Milićević Pezelj, izvršna tajnica za socijalni dijalog i javne politike Saveza samostalnih sindikata Hrvatske.
Najviše u Njemačku.
SSSH ovih dana pokreće savjetovalište za upućene radnike, bez obzira na to jesu li članovi sindikata ili ne, s obzirom na to da njihov broj raste. U 2014. godini iz Hrvatske je 27.500 radnika upućeno u zemlje EU, dok ih je u RH 4500 bilo upućeno iz drugih zemalja. Najviše naših radnika upućuje se u Njemačku, Austriju, Sloveniju i nordijske zemlje.
