Povremeno trnjenje ruku može biti bezazleno, ali ukoliko se javlja često i bez jasnog razloga, preporučuje se da se obratite lekaru, jer ovaj simptom može ukazivati na određena zdravstvena stanja.
Naime, u dlanovima i prstima nalaze se veoma osetljivi receptori za dodir, povezani sa mozgom putem nervnog sistema. Kada je neki od tih nerava oštećen, pritisnut ili upaljen, signali koje receptori šalju ne stižu pravilno do mozga – i tada se javlja osećaj trnjenja, utrnulosti ili slabosti u rukama.
Mogući uzroci čestog trnjenja ruku
Stručnjaci ističu da su najčešći uzroci hroničnog trnjenja ruku:
1. Problemi sa štitnom žlezdom (hipotireoza)
Nedostatak hormona štitne žlezde može dovesti do oštećenja nerava, što može izazvati trnjenje ekstremiteta. Ako uz trnjenje primetite i simptome kao što su:
- naglo dobijanje na težini,
- pojačan umor,
- opadanje kose,
- osetljivost na hladnoću,
preporučuje se konsultacija sa endokrinologom.
2. Moždani udar
U određenim slučajevima, trnjenje ruku, naročito ako se javlja iznenada i sa jedne strane tela, može biti jedan od ranih znakova moždanog udara. Ostali simptomi koji zahtevaju hitnu medicinsku pomoć uključuju:
- iznenadnu slabost lica (npr. iskrivljena usta),
- otežan govor,
- vrtoglavicu,
- zamagljen vid,
- otežano razumevanje govora.
Kada potražiti pomoć?
Ako trnjenje ruku traje duže, javlja se iznenada ili je praćeno drugim simptomima, najbolje je da se javite lekaru kako biste uradili potrebne analize i utvrdili uzrok.
Zaključak
Trnjenje ruku ne mora biti razlog za zabrinutost, ali ako se javlja često ili u kombinaciji sa drugim simptomima, može ukazivati na ozbiljnije zdravstveno stanje. Pravovremena dijagnoza i terapija ključni su za uspešno lečenje.